Novi infrastrukturni projekt vrijedan 22 milijuna eura pretvara dalmatinski grad u središte za startupove, primijenjena istraživanja i eksperimentiranje s pametnim gradovima.

S inauguracijom Tehnološki park u Splitu-Dračevacje Hrvatska poduzima konkretan korak prema izgradnji mreže infrastrukture posvećene tehnološkim inovacijama. Novi kompleks, sada najveći u zemlji, nudi preko 17.000 četvornih metara prostora za inovativna poduzeća, laboratorije i napredne usluge. Ovo nije samo ulaganje u nekretnine, već ključna komponenta nacionalne strategije za jačanje tehnološke konkurentnosti izvan glavnog grada i stvaranje regionalnih središta intenzivnog znanja.
Projekt ima ukupnu vrijednost od 22 milijuna eura, od čega je otprilike 14 milijuna eura došlo iz europskog mehanizma ITU, Integriranih teritorijalnih ulaganja, koji je tijekom protekle tri godine financirao ciljane projekte urbanog i digitalnog razvoja u nekoliko gradova u srednjoj i istočnoj Europi. Službenoj ceremoniji prisustvovao je premijer Andrej Plenković, ključni vladini ministri i čelnici lokalnih institucija, potvrđujući političku i industrijsku težinu koja se pripisuje inicijativi.
Deklarisani cilj je jasan: podržati turistički i kulturni profil Splita strukturirano tehnološko zanimanje, sposoban za stvaranje novog poduzetništva i zadržavanje kvalificiranog ljudskog kapitala.

Prostori, laboratoriji i usluge: rađa se operativni ekosustav
Splitski Tehnološki park zamišljen je kao multifunkcionalni kampus. U njemu se nalaze modularni uredi za tehnološke startupove i mala i srednja poduzeća, konferencijski centar s četiri opremljene dvorane, prostori za coworking, sobe za sastanke i zajednička tehnička infrastruktura. Njegove prepoznatljive značajke uključuju... Laboratorij pametnog grada za digitalno urbano testiranje i Laboratorij za 3D prototipiranje posvećen aditivnoj proizvodnji i brzom razvoju proizvoda.
Uz tehničke sadržaje, tu su i prateće usluge, ugostiteljstvo, maloprodajni prostori, pa čak i vrtić, osmišljen za dulji boravak tima. Ovaj pristup u skladu je s europskim tehnološkim parkovima sljedeće generacije, koji imaju za cilj poticanje profesionalnog umrežavanja, interdisciplinarne suradnje i brzih ciklusa eksperimentiranja.
Tijekom posljednjih 24 mjeseca, europske studije o urbanim inovacijskim centrima istaknule su da inkubatori integrirani sa zajedničkim tehničkim laboratorijima bilježe Stope preživljavanja startupa su otprilike za trećinu veće U usporedbi s isključivo iznajmljenim prostorima, dostupnost instrumentacije i ispitnih okruženja smanjuje početne troškove i ubrzava validaciju tehnologije.
Tijekom inauguracijskog događaja, premijer je definirao park
Tehnološki park Split prekretnica je u razvoju visoke tehnologije u Hrvatskoj. Nije to samo zgrada, već strateški izbor za jačanje inovacija i konkurentnosti. Suradnja između vlade, grada i europskih institucija omogućila nam je da plan pretvorimo u konkretan rezultat. Ovdje stvaramo uvjete za nove tehnološke tvrtke i kvalificirana zapošljavanja. Split tako proširuje svoju ulogu: ne samo kao kulturno i turističko središte, već i kao vodeće tehnološko središte na Jadranu.
naglašavajući vrijednost suradnje između nacionalne vlade i gradske uprave u izgradnji projekta.

ITU fondovi i urbana strategija: Kako se model mijenja
Financijska struktura projekta sastavni je dio njegove relevantnosti. Korištenje Integrirana teritorijalna ulaganja To odražava promjenu paradigme u europskim politikama: manje fragmentiranih intervencija i koordiniraniji urbani programi za inovacije, održivost i digitalnu transformaciju.
U nedavnim programskim ciklusima, gradovi koji koriste ITU instrumente usmjerili su sredstva prema inovacijskoj infrastrukturi, podatkovnim platformama, obnovi proizvodnih područja i centrima za transfer tehnologije. Prema podacima objavljenim u najnovijim izvješćima o regionalnom razvoju Hrvatske, glavna urbana područja zemlje značajno su povećala udio sredstava dodijeljenih za primijenjeni inovacijski projekti.
Splitski park uklapa se u ovu putanju: stvaranje infrastrukture koja služi kao most između istraživanja, poslovanja i tržišta. Hrvatsko gospodarstvo bilježi stalan rast u ICT sektoru i naprednim digitalnim uslugama, koje, prema najnovijim makroekonomskim analizama, sada predstavljaju gotovo 7 posto nacionalne dodane vrijednosti, sa stopama rasta višim od prosjeka za nekoliko tradicionalnih sektora.
Decentralizacija inovacija, s centrima izvan Zagreba, jedan je od strateških ciljeva posljednjih godina.
Sveučilište, transfer tehnologije i ljudski kapital
Tehnološki park proizvodi utjecaj samo kada je integriran sa sustavom znanja. Split može računati na aktivno tehničko-znanstveno sveučilište i istraživačke centre sa stručnošću u inženjerstvu, računarstvu i primijenjenim znanostima. Ključno je sada prenijeti taj temelj u strukturirani transfer tehnologije
Najučinkovitiji europski modeli pokazuju da se rezultati postižu kada parkovi aktiviraju sveučilišne spin-off programe, industrijske doktorate i partnerstva s etabliranim tvrtkama. Nacionalne politike koje podržavaju tehnološke startupove također se uklapaju u ovaj okvir.
Na nedavnoj konferenciji o hrvatskom inovacijskom ekosustavu, Damir Novinić, predsjednik Upravnog odbora HAMAG-BICRO-a, nacionalne agencije za mala i srednja poduzeća i inovacije, izjavio je:
Tehnološki park stvara vrijednost kada postane platforma koja povezuje istraživanje i tržište. Fizički prostori nisu dovoljni: potrebni su programi, kapital i industrijske mreže. Posljednjih godina usredotočili smo se na transfer tehnologije i ubrzanje poslovanja. Objekti poput onog u Splitu mogu postati pravi katalizatori ako integriraju startupove, sveučilišta i tvrtke u konkretne projekte.
Ovaj stav je u skladu s operativnim smjernicama koje je agencija usvojila posljednjih godina o programima ubrzanja i provjere koncepta.
Za Split će izazov biti i demografski: stvaranje atraktivnih uvjeta za digitalni talenti i visokokvalificirani profili, smanjujući migraciju na veća tržišta.

Pametni gradovi i obalne inovacije: Jadranski laboratorij
Splitska lokacija otvara zanimljiv put specijalizacije: inovacije primijenjene na obalne gradove i područja s visokim intenzitetom turizma. U posljednje tri godine, prema europskim mrežama urbane suradnje, obalni gradovi značajno su povećali ulaganja u tehnologije za upravljanje prometom, energetsku učinkovitost, praćenje okoliša i pametnu mobilnost.
Il Laboratorij pametnog grada Park može postati platforma za testiranje rješenja koja se mogu replicirati u drugim mediteranskim kontekstima: urbani senzori, prediktivno upravljanje uslugama, platforme prostornih podataka i sustavi upravljanja energijom u zgradama. Startupi koji posluju u tim segmentima - urbana tehnologija, klimatska tehnologija i digitalni blizanci - među su onima koji su zabilježili najveće stope rasta u nedavnom europskom financiranju.
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak definirao je projekt
Tehnološki park označava novu fazu u razvoju Splita. Stvorili smo prostor u kojem istraživanje, poslovanje i inovacije mogu strukturirano surađivati. Želimo mladim talentima ponuditi moderno i kolaborativno okruženje, sposobno pretvoriti ideje u konkretna rješenja. Naša je ambicija ojačati tehnološki identitet grada i generirati projekte koji koriste i lokalnoj zajednici i međunarodnom tržištu.
pozivajući mlade inovatore i poduzetnike da koriste prostore kao bazu za nove tehnološke inicijative. Izgradnja urbani tehnološki identitet To je danas konkurentski faktor u sposobnosti privlačenja investicija i vještina.

Strateški test za hrvatsku regionalnu inovaciju
Tehnološki park Split-Dračevac predstavlja poligon za hrvatsku inovacijsku politiku: opsežna infrastruktura, europsko financiranje, državna potpora i jasna poduzetnička misija. Kvadratura i oprema su temelj; rezultati će ovisiti o kvaliteti programa ubrzanja, pristupu kapitalu i sposobnosti izgradnje međunarodnih mreža.
Ako će park moći generirati skalabilni startupi i izvozne tehnologije, mogao bi postati model koji se može replicirati u drugim regijama. U europskom kontekstu koji potiče tehnološku autonomiju i teritorijalni razvoj inovacija, jadranska obala također može imati vidljiviju ulogu u geografiji novih tehnoloških ekosustava.
Evo tri uvida koji bi vas mogli zanimati:
Slovenija, mala balkanska zemlja s velikim zelenim ambicijama
Bern-Zagreb: zajednički istraživački program uspješan
Mladi inovatori transformiraju obrazovanje u Bosni i Hercegovini


